Mladi o rodnoj ravnopravnosti i diskriminaciji: Ključ promjena je u formalnom obrazovanju
Aleksandra Đukić je iz Lopara, malog mjesta u blizini Tuzle. Trenutno je studentica Žurnalistike na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, te je aktivna kroz društveni aktivizam.Ona pojašnjava da tokom formalnog obrazovanja nije imala priliku izučavati teme rodne ravnopravnosti i diskriminacije. Iako studira na društvenom fakultetu, sa ovom temom se susrela samo kroz jedan predmet.
Aleksandra Đukić je iz Lopara, malog mjesta u blizini Tuzle. Trenutno je studentica Žurnalistike na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, te je aktivna kroz društveni aktivizam.
Ona pojašnjava da tokom formalnog obrazovanja nije imala priliku izučavati teme rodne ravnopravnosti i diskriminacije. Iako studira na društvenom fakultetu, sa ovom temom se susrela samo kroz jedan predmet.
“Nismo se ‘dublje’ upuštali u analizu samih zakona i implementacije istih. S obzirom na to da sam bila aktivna u neformalnom obrazovanju, imala sam priliku slušati neka od zaista korisnih predavanja kada je u pitanju rodna ravnopravnost, među kojima je i predavanje sa ove akademije”, kaže Aleksandra.
Kroz predavanja na ovoj akademiji, ona kaže kako je mnogo toga novog naučila. Posebno ju je fascinirala činjenica da je feminizam u bosanskohercegovačkom društvu kroz historiju bio dio tradicije. Žene na ovom prostoru, kako ističe, su već od perioda Austrougarske vladavine osnivale udruženja, što je vremenom preraslo u to da su se žene u Drugom svjetskom ratu priključe Narodnooslobodilačkom pokretu.
“Te žene nisu sjedile kod kuće i čekale šta će se desiti, nego su branile svoju zemlju. Međutim, žalosno je što mnogi mladi zapravo i ne znaju koliko im se moramo zahvaliti, ne samo njima, nego svim ženama koje su se borile da danas možemo glasati, obrazovati se, raditi, itd. Posebno mi je drago što sam u okviru predavanja ove akademije po prvi put čula za imena nekih žena koje zaslužuju da ih svakodnevno pominjemo i da živi sjećanje na njih i na njihovu borbu. Istakla bih također moje lično iznenađenje kada sam na predavanju Alena Kristića uvidjela koliko su hrišćanska i islamska religija zapravo feminističke religije, a da većina religijskih podrazumijevanja danas jesu na neki način društveni konstrukt koji smo usvojili vremenom posredstvom patrijarhata i toksičnih obrazaca koje su nam prenijeli naši preci”, pojašnjava Aleksandra.
Ona smatra da mladi zbog straha ne posvećuju dovoljno pažnje rodnoj ravnopravnosti
“Ne mislim na onaj direktni strah, nego onaj latentni koji se u nama probudi kada, na primjer, neko u našem društvu kaže nešto sa čim se mi ne slažemo, ali ipak prećutimo plašeći se da nas drugi ne isključe zbog suprotnog mišljenja. Također, problem je i neznanje jer mladi nemaju gdje kroz formalno obrazovanje naučiti šta je to zapravo rodna ravnopravnost i diskriminacija”, pojašnjava ona.
Kada bi Bosna i Hercegovina imala idealna zakonska rješenja koja će osigurati rodnu ravnopravnost, Aleksandra smatra da bi ih i tada bilo vrlo teško implementirati zbog patrijarhata i društvenih stereotipa. Pojašnjava kako se u našoj zemlji generacijama prenose patrijarhalni obrasci ponašanja i da se sama svijest ljudi teško mijenja. Nekada je potrebno godine rada kako bi ljudi uvidjelo da se ova tema ne tiče samo žena, nego i muškaraca.
Motivacija za ovu akademiju su joj prije svega bila želja da proširi svoje znanje, posebno u oblasti politike i političkog sistema u BiH.
“Smatram da kao buduća novinarka imam obavezu i odgovornost da politiku narodski rečeno ‘držim u malom prstu’. Prije samog početka Akademije sam imala određene predrasude o politici i političarima_kama koje sam željela da prevaziđem. Moja znatiželja me je potakla da se prijavim da saznam nešto novo i korisno što će mi pomoći u mom budućem aktivističkom angažmanu”, zaključuje Aleksandra.
‘Imao sam pogrešno mišljenje da žene traže neka dodatna prava’
Muhamed Hundur iz Tešnja je po zanimanju pravnik. Član je Naše stranke i trenutno je savjetnik ministra za pravosuđe i upravu u vladi Zeničko-dobojskog kantona. Pojašnjava da tokom svog formalnog obrazovanja nije imao priliku da uči o rodnoj ravnopravnosti, kako kroz srednje i osnovno obrazovanje, tako i fakultet.
“Čak i o sprječavanju diskriminacije nismo učili kroz formalno obrazovanje. Ne znam kroz koji predmet bi se to moglo izučavati na mom fakultetu, a posebno uzimajući u obzir Krivično pravo. Radno pravo nam je predavao profesor koji se pojavi jednom u pola godine, predavanja su često izostajala, a na ispitu se radi skroz drugo gradivo”, pojašnjava on.
Muhamed kaže kada bi ranije čuo na televiziji ili pročitao negdje o ženskim pravima, mislio je da se radi o nečemu apstraktnom.
“Imao sam pogrešno mišljenje da žene traže neka dodatna prava. Malo po malo, kada sam počeo raditi na sebi i učiti kroz neformalno obrazovanje, uvidio sam razlike i diskriminaciju koju žene doživljavaju. Ova akademije mi je posebno kroz način predavanja nekih profesora, još više otvorila vidike o ovoj temi”, kaže Muhamed.
Kroz ‘Akademiju političke pismenosti za malde’, pojašnjava kako je ima priliku učiti o ženama koje su imale važnu ulogu u Bosni i Hercegovini. Posebno ističe predavanje teologa Alena Kristića koji je govorio o ženama u Islamu i njihovom značaju o čemu se danas vrlo malo govori. Muhamed kaže da o temi LGBT+ zajednice je nekada bilo više nego zabranjeno govoriti.
“Uvijek sam smatrao da svako treba biti ravnopravan u našem društvu. Ljudi ne podržavaju LGBT+ zajednicu i jednaka prava kako ih neko ne bi identificirao sa istom. Nažalost, u društvu u kojem se drugačiji gaze i ismijavaju, treba dosta hrabrosti biti svoj i stati na stranu slabijeg i obespravljenog”, kaže on.
Mladi o temi rodne ravnopravnosti i diskriminaciji malo znaju prvenstveno zbog obrazovnog sistema, te kako ističe, kućnog odgoja. Posebno naglašava manje sredine u kojima mladi vrlo malo znaju o ovim temama koje su ključne za bolje i pravednije društvo.
“Mi još uvijek nažalost živimo u društvu da kada muškarci čuju da je žena silovana, imaju krajnje neprimjerene komentare o tome kako se obukla i da je tražila. Definitivno nam je potrebna edukacija, a s druge strane nam je potrebno pooštravanje zakona. Trebalo bi prije svega proširiti krivični zakon, a ono što se ne može krivično urediti treba kroz prekršaje. Ljudi moraju biti svjesni da žena nije neka mašina za ispunjavanje potreba drugih”, naglašava Muhamed.
Za kraj ističe da mu je najveća motivacija da kao mladi političar usvoji nova znanja, te pojašnjava da su dosadašnja predavanja na akademiji ispunila njegova očekivanja.
Mladi često nisu svjesni važnosti teme rodne ravnopravnosti
Ervina Hasanović je profesorica stručnih predmeta u školi u Cazinu i aktivistica je u različitim poljima. Od nedavno je politički aktivna i članica je Narodnog evropskog saveza (NES). Ona pojašnjava da kroz svoje formalno obrazovanje profesori i profesorice nisu posvećivali pažnju temi rodne ravnopravnosti. Najviše je o tome imala priliku čuti od profesorica koje su zbog ličnog entuzijazam govorile o ovoj temi kroz neke predmete. Ova akademija joj je mnogo pomogla da proširi svoja znanja o ovoj temi, a posebno ističe zakonska uređenja u Bosni i Hercegovini.
“Nažalost, mi nemamo puno mehanizama da se borimo. Kada govorimo o diskriminaciji i osnaživanju žena, nisam ulazila ranije dublje u temu, tako da su mi predavanja bila odlična i dosta sam naučila. Otvorila su mi se mnoga pitanja o kojima sam počela razmišljati i skretati pažnju u svojoj sredini”, pojašnjava Ervina.
Ona kaže da su je dosadašnja predavanja osnažila i sada bi znala kako da se postavi ukoliko bi bila diskriminisana po bilo kojem osnovu. Smatra da nam ova tema treba biti dio lične kulture, što često nije tako.
“Mladi nisu svjesni koliko je ova teme bitna i koliko se od banalnosti u društvu mogu normalizirati ozbiljne negativne stvari Često u našem društvu ljudi ne shvataju koliko je važno da mijenjaju svijest i koliko će to sve donijeti pozitivnih promjena u društvu”, kaže ona.
Kao i drugi sagovornici, ona pojašnjava da je formalno obrazovanje ključ za učenje o temi rodne ravnopravnosti.
“Često kada razgovaram sa svojim učenicima i učenicama istaknem kako je važno učiti gradivo, ali je važno i da se grade kao ličnosti i da poštuju druge. Previše se posveti izučavanju predmetnog gradiva, a sve druge odgojne stvari se često zaborave. Ključ problema leži u obrazovanju. Jer ta djeca su budućnost ovog društva i na njima treba raditi. Promjene jesu spore, treba nam i više stručnosti, jer naše generacije i generacije naših roditelja nisu učile o ovome, a mi se moramo uhvatiti u koštac sa promjenama”, govori Ervina.
S obzirom na to da je po struci profesorica Hemije, motivacija za ovu akademiju joj je učenje i sticanje znanja u polju društvenih nauka.
“Društvo je snažno tek onda kada su svi pojedinci i pojedinke integrisani u njega”
Milan Kešeljević je po zanimanju socijalni radnik i trenutno je na master studiju na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. O temi rodne ravnopravnosti i diskriminacije, Milan kaže da je imao priliku učiti kroz nekoliko predmeta kao što su ‘Nasilje u porodici’ i ‘Etici socijalnog rada’, koji se obrađuju na master studiju. Kroz ‘Akademiju političke pismenosti mladih’ kaže da mu je najzanimljiviji dio bio o ženama, rodu i seksualnosti u religijama.
“Bavili smo se i sistematično o pravnom okviru, evoluciji društva te smo govorili o trenutnoj borbi za ravnopravnost spolova i sprječavanje diskriminacije”, kaže Milan.
On smatra da dolazi do promjene svijesti građana i građanki po pitanju ravnopravnosti spolova. Kaže da je formalno obrazovanje važno, jer mnogi nisu svjesni značaja i posljedica nepoznavanja ovih tema i koliko je integracija svih u društvo značajna.
“Društvo je snažno tek onda kada su svi pojedinci i pojedinke integrisani u njega”, ističe Milan.
On smatra da je potrebno mlade uključiti u ovu temu kroz obrazovanje, a posebno je važno raditi na osvještenju ponašanja koja nisu prihvatljiva i koja vode u neku vrstu diskriminacije.
“Mladi ne posvećuju dovoljno pažnje ovoj temi, ali sve zavisi od toga u kakvoj sredini odrastaju. Mislim da su više posvećeni drugim temama izraženim kroz medije i društvo. Često čujemo i to bombardovanje informacijama kako se ide iz ove zemlje, pa možda su zbog toga mladi apatični i ne interesuju se za ovu temu”, kaže Milan.
Za kraj ističe da mu je motivacija da se prijavi za ovu akademiju bila koncept pristupa učenju, a dobio je mnogo preporuka za ovaj program.
Uz podršku Vlade Savezne Republike Njemačke već treća i četvrta generacija učesnika i učesnica imaju priliku biti dio ‘Akademija političke pismenosti mladih u BiH’. Predavači i predavačice su iskusni eksperti i ekspertice koji posjeduju teorijsko znanje i vještine za edukaciju i podučavanje. Svojim metodološkim pristupom će poticati ih da uče i otkriju vlastite potencijale, upoznaju se s instrumentima, mehanizmima i resursima kako bi postali svjesnije i odgovornije osobe u društveno-političkom životu naše zemlje.
Autor teksta: Mirnes Bakija
Mirnes Bakija je freelance novinar i aktivista za ljudska prava. Magistrirao je na odsjeku za Komunikologiju na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. Kroz svoj novinarski angažman najčešće izvještava o kršenju ljudskih prava, marginalnim skupinama i ženskim pravima. Sarađivao je sa mnogim medijima i organizacijama civilnog društva u Bosni i Hercegovini i regionu, kao što su Radio Slobodna Evropa, eTrafika, BIRN, Balkan Insight, Centar za postkonfliktna istraživanja, Balkan Diskurs, Mediacentar, Tacno.net, The Share Foundation, Zamisli.ba i drugi. Trenutno je jedan do učesnika na ‘Akademiji političke pismenosti za mlade u BiH’. Dobitnik je tri novinarske nagrade, od čega su dvije o govoru mržnje prema marginalnim skupinama.
