Nekoliko učesnika i učesnica ‘Akademiju političke pismenosti mladih u BiH’ govorilo je o tome kako prepoznati nasilje nad ženama i koliko je važno kroz sistem zaštiti žrtvu. Ovu akademiju trenutno pohađa treća i četvrta generacija iz cijele Bosne i Hercegovine, a koju sprovodi nevladina organizacije Akademija za žene (Academy for WOMEN).

Melani Isović je aktivistica iz Banjaluke i trenutno je novinarka na portalu eTrafika. Teme kojima se bavi kroz svoj novinarski angažman se rodno zasnovano nasilje, kao i sve druge društveno odgovorene teme.

Pojašnjava da kroz svoje formalno obrazovanje nije imala priliku učiti o nasilju nad ženama. Kaže da se o toj temi u bosanskohercegovačkom društvu rijetko govori, a kao razlog ističe patrijarhalno okruženje u kojem živimo, radimo i djelujemo.

“Zato je teško biti aktivistica u ovom društvu, jer se često smatra da žene trebaju biti podčinjene, da šute, trpe i da se njihov glas ne čuje. One koje se ohrabre da govore, često su predmet osuda. Pogrešno se smatra da žene trebaju da slušaju i služe porodici, kao i muževima. Neki muškarci, ali i žene, znali su mi govoriti da se uhvatim šerpi i da rađam djecu, a ne da se bavim podizanju svijesti o nasilju nad ženama. I to je najbolji pokazatelj gdje smo mi danas sa ženskim ljudskim pravima”, pojašnjava Melani.

Kaže kako mladi moraju još mnogo učiti o ovoj temi, koja je izrazito važna i koju ne bismo smjeli zanemarivati.

“Mladi ljudi umjesto da svoje slobodno vrijeme troše kako bi učili stvari koje će ovo društvo učiniti pravednijim, oni prikupljaju informacije iz pogrešnih izbora. Svi moramo raditi na sebi, jer to je jedini put za cjelokupni društveni boljitak”, kaže Melani.  

Smata da su mladi sve više letargični u Bosni i Hercegovini i ne vjeruju u promjene.

“Poznajem mnoge mlade osoba kojima je najveća želja da rade u državnim institucijama, a najčešće takve poslove mogu dobiti samo preko partijske knjižice. Biti mlada osoba a ne težiti da napreduješ, već da se zadovoljiš platom koju dobijaš samim boravkom u kancelariji, za mene je porazna činjenica”, pojašnjava ona.

Melani smatra da nam je potrebno više edukacije o svim oblicima nasilja nad ženama. Potrebno je javnost informisati o tome kako nasilje nije samo fizičko, te da postoji psihičko, porodično, seksualno i ekonomsko nasilje.

“O stanju nasilja nad ženama dovoljno govori činjenica kada se desi femicid, odnosno ubistvo žene, da se nasilnik često pokušava opravdati. Kada je žena silovana, postavlja se pitanje šta je obukla i da li je time izazvala nasilnika. Mnogi još smatraju da ne postoji silovanje u brakovima, a itekako je važno spomenuti da je svako silovanje nasilje, čak i u brakovima”, govori Melani.

Zbog svega što je prisutno u bh. društvo, Melani ističe da je potrebno obrazovati i educirati građane i građanke o nasilju nad ženama, učiti djecu još od vrtića koliko je to pogubno za cijelo društvo.

“I ne samo nasilje nad ženama, nego svakome, a posebno prema marginaliziranim grupama u našem društvu”, zaključuje ona.

Motivacija da se prijavi na akademiju joj je usvajanje novih znanja, koja će moći primijeniti u svom budućem novinarskom i aktivističkom angažmanu.

Važno je naučiti da nasilje uvijek treba prijaviti

Marijana Močević je studentica na Visokoj školi unutrašnjih poslova Banjaluka i trenutno je angažovana u sektoru zaštite životne sredine, te je članica i aktivistica Koalicije za zaštitu rijeka.

Kaže da je imala priliku tokom studija učiti generalno o temi nasilja, ali ne striktno o nasilju nad ženama. Pojašnjava da je o tome imala priliku učiti tek kroz različite radionice i seminare.

“Mladi olako shvataju ovu temu. Važno ih je naučiti da nasilje uvijek treba prijaviti. Boriti se, pružiti pomoć, razgovarati. Koristiti sve načine i kroz razna savjetovališta pokušati pomoći žrtvi nasilja”, kaže Marijana.

Ona smatra da su mladi danas vrlo nezainteresovani i da često smatraju da ove teme nisu važne za napredak društva. Najviše je to uvidjela tokom svog ekološkog aktivističkog angažmana, gdje je uvijek mali odziv ljudi na bilo kakvu inicijativu ili proteste.

“Građani i građanke nisu upućeni u ovu temu, pogotovo muškarci, jer još uvijek u ovoj državi vlada patrijarhat gdje je žena potlačena. Konkretno mislim  kada je žena žrtva nasilja, bezbroj puta čujemo komentare kako je ona to tražila i zaslužila”, ističe Marijana.  

Ona smatra da je potrebno educirati cjelokupno stanovništvo o ovom problem i nasilju nad ženama. Važno je upoznati mlade koje su to posljedice nasilja, te kako pomoći žrtvi u svojoj okolini.

“Prvobitno uključiti predavanja o nasilju u formalnom obrazovanju još od osnovne škole. Organizovati radionice, predavanja, uputiti ljude u sistem, policijsku podršku, organe vlasti, politiku i kroz neformalno obrazovanje ih naučiti kako da se postave kada preživljavaju nasilje ili neko blizak njima”, pojašnjava ona.

Marijana za kraj kaže da se na ovu akademiju prijavila kako bi unaprijedila svoju političku pismenost. Smatra da učenje novih stvari, kao i shvatanje pojedinih političkih odluka itekako utječe na sve nas.

Adekvatno kazniti nasilnika kako bi žrtva bili zaštićena

Nevena Zelenika je studentica na Fakultetu političkih nauka u Banjoj Luci, na smjeru Političke nauke. Pored toga, ona je građanska aktivistica PR menadžerka Udruženja građana Oštra Nula, a posebno je zainteresovana za studentska i omladinska prava.

Kaže da je kroz formalno obrazovanje imala priliku slušati predavanja koja se tiču samo vršnjačkog nasilja. Pojašnjava da ova predavanja nisu bila dio redovnog nastavnog plana, već je Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske periodično organizovalo vannastavna predavanja sa psiholozima, policijskim službenicima i službenicama i ostalim relevantnim predavačicama i predavačima.

“Kada sam upisala fakultet i počela da slušam predavanja, od početka sam očekivala da će tema nasilja nad ženama biti jedna od značajnijih. Međutim, tema nasilja nad ženama je u potpunosti zanemarena. Fakultet svake godine simbolično obilježava Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama kao projektnu aktivnost i time šalju poruku inkluzivnosti, otvorenosti i progresa ove ustanove. Mada jedina poruka koja je poslata je da je Univerzitet ovim oprao ruke od diskriminacije, nasilja i nipodaštavanja žena, uključujući i onih koje su zaposlene na fakultetima”, pojašnjava Nevena.

Posebno ističe kako je važno da svi građani i građanke budu upućeni kako prepoznati i pristupiti žrtvi nasilja. Kaže da nerijetko svjedočimo ili čujemo kako nadležni organi minimiziraju nasilje.

“Onda se dešava da sudstvo (ne)namjerno forsira retraumatizaciju žrtve nasilja. Često se dešava da društvo u BiH opravdava nasilje i nasilnika. Na ‘Akademiji političke pismenosti mladih u BiH’ naučila sam da je senzibilizacija okoline i nadležnih organa prva strategija kojoj treba da pristupimo, kao društveno odgovorni građani i građanke”, naglašava Nevena.

Ona kaže da mladi posvećuju onoliko pažnje temi nasilja nad ženama koliko im sistem dopušta. Smatra da su organizacije civilnog društva i neinstitucionalne grupacije jedine koje adekvatno informišu mlade o ovoj temi.

“Progovor o nasilju nad ženama dobio je izrazito pežorativni atribut kojim se pojednostavljuje geneza nasilja, pa i umanjuje žrtva. Jedini razlog koji me čini optimističnijom u pogledu borbe protiv nasilja nad ženama su mladi influenseri i influenserke, u tragovima, koji govore o neophodnosti vraćanja ove teme u medijski prostor”, ističe ona.

Nevena smatra da je neophodna promjena u svim poljima, a adresiranje problema treba da bude usmjerena na zakonodavnu vlast i senzibiliziranje onih u parlamentarnim klupama.

“Dok god kazne nisu izjednačene sa posljedicama počinjenog nasilja, žrtve nasilja nikada neće biti zaštićene. Uz to, policijske stanice, centri za socijalni rad i pravosuđe moraju biti izvor sigurnosti žrtvama. Da se ne ponavljam, ministarstva nadležna obrazovnim ustanovama treba da budu na prvoj liniji fronta naše borbe”, pojašnjava Nevena.

Kaže da joj je motivacija da se prijavi na ovu akademiju sticanje znanja u pogledu političke pismenosti, neophodna za dalje profesionalno i aktivističko djelovanje. Uz to, povezivanje i upoznavanje sa mladim aktivistima i aktivisticama u domenu društvenog djelovanja je jedan od primarnih razloga.

‘Mislio sam da nasilje nad ženama nije toliko zastupljeno’

Tarik Družić je iz Bosanskog Petrovca i trenutno je student informacijskih tehnologija na Internacionalnom Burch univerzitetu.

Kaže kako je formalno obrazovanje u Bosni i Hercegovini koncipirano tako da se o nasilju nad ženama skoro pa i ne govori, a tokom obrazovanja se samo jednom susreo sa ovom temom.

 “O ovome je moguće učiti samo kroz vannastavne aktivnosti, seminare i konferencije”, dodaje on.

Tarik ističe kako mu je ‘Akademija političke pismenosti mladih’ pomogla da usvoji mnoga znanja o nasilju nad ženama.

“Predavanja su bila jako interesantna. Naučio sam da nasilje nije samo fizičko, već ono može imati i druge oblike. Prije akademije, nasilje nad ženama sam poistovjećivao sa porodičnim nasiljem, a u suštini nasilje može biti i u vezama ili bilo kojem drugom odnosu. Vjerujem da i moderne tehnologije pojačavaju različite oblike nasilja, pa imamo danas i nešto što se zove cyber nasilje, što smatram velikim problemom današnjice”, kaže on.

Prije nego što je počeo slušati predavanja na ovoj akademiji, nije znao koliko je nasilje nad ženama zastupljeno u našem društvo.

“Uvidio sam kako nasilnici mogu imati različite nivoe obrazovanja, dolaziti iz različitih sredina i imati različite svjetonazore. Došao sam do zaključka da je nasilje prisutno u svim porama društva, a razlog je tome što mu se ne suprotstavljamo na adekvatan način”, kaže Tarik.

On smatra da je mlade ljude strah govoriti o ovoj temi, čak i onda kada i sami prolaze kroz neki oblik nasilja.

“Mislim da  je najveći problem sistem u kojem živimo i koji ne kažnjava adekvatno nasilnika. Generalno vlada nepovjerenje u sistem u našoj zemlji, pa se mladi onda često odlučuju da šute i ne govore.  Mislim da je zakonodavstvo važno mijenjati, ali prije svega nam je potrebna veća vladavina prava. Pored toga, mnogo ima stigmatizacije prema osobama koje dožive nasilje, osobito ženama, pa ga zbog toga možda i ne prijavljuju”, zaključuje Tarik.

Motivacija da se prijavi na ovu akademiju mu je razmijena mišljenja, kako bi dobio neke nove perspektive. Također, smatra da je važno upoznati druge aktivne mlade koji su spremni zajednički raditi kako bi doprinijeli pozitivnim promjenama.

Već treća i četvrta generacija učesnika i učesnica ima priliku biti dio ‘Akademija političke pismenosti mladih u BiH’. Podršku za ovu akademiju osigurala je Vlade Savezne Republike Njemačke. Predavači i predavačice su iskusni eksperti i ekspertice koji posjeduju teorijsko znanje i vještine za edukaciju i podučavanje. Cilj je poticati mlade da uče i otkriju vlastite potencijale, upoznaju se s instrumentima, mehanizmima i resursima kako bi postali svjesnije i odgovornije osobe u društveno-političkom životu Bosne i Hercegovine.