Generacija Z – NEKI NOVI KLINCI – digitalci a ne vanzemaljci!!! 

„Ehh kako je sve bilo bolje u naše vrijeme…“ Čuvena rečenica sa kojom smo mi mladi i više nego dobro upoznati .Tema generacijskog nerazumijevanja se vrlo često provlači kroz naše živote, kao što bi se i trebala provlačiti, jer samim izlaskom na ulicu susrećemo se svim tim generacijama. Iznimno je bitno međusobno komunicirati i donositi rješenja kako da jedni drugima olakšamo boravak na našoj planeti . Situacija je ,na žalost, drugačija jer mladi slušaju svakodnevna negodovanja i zamjerke na njihov račun. Sve te kritike sa kojima se susrećemo su me me navele da istražim i pokušam približiti naš način razmišljanja.

Kako odrastam, saznajem za pojam ”generacija”. Stalno slušam o jazu među njima i otkrivam da postoje i nazivi za rođene u određenom vremenskom periodu. Rođen sam 2002. godine i prema tome, ja pripadam tzv. Generaciji Z (engl. Generation Z, internet – iGeneracija ili kraće iGen; Zoomers)

Ako u nastavku budem svrstavao određene osobe u generacijsku pripadnost, evo te klasifikacije generacija od najstarijih prema najnovijima: ‘Najveća’ generacija – Imaju između 95 i 118 godina (r. 1910-1924.)

Tiha generacija – Imaju između 74 i 94 godine (r. 1925-1945.)

‘Baby Boomer’ generacija – Imaju između 55 i 73 godine (r. 1946-1964.)

Generacija X – Imaju između 40 i 54 godine (r. 1965-1979.)

Xenijalci – Imaju između 34 i 44 godine (r. 1975-1985.)

Milenijalci – Imaju između 25 i 39 godina (r. 1980-1994.)

iGen / Generacija Z – Imaju između 7 i 24 godine (r. 1995-2012.)

Generacija Alfa – Imaju između 1 i 6 godina (r. 2013-2025.)

Shodno tome, u mojoj četveročlanoj porodici je po jedan član iz svake generacije, tata – Baby Boomer, mama – Generacija X, brat – Milenijalac, i ja – I Gen/Generacija Z, a kada bih dodao i ostalu rodbinu i poznanike obuhvaćena je svaka generacija.

Ne bih se zadržavao na karakteristikama svake generacije, za to bi bilo potrebno mnogo vremena, a za one koji žele znati više, mogu se obratiti i tom često osporavanom internetu. Često, taj sporni internet u uobičajenim komentarima starijih generacija o tome kako su oni imali bolje djetinjstvo, bolju zabavu, bolja druženja, više pravih prijatelje i sve je bilo bolje je krivac za nezadovoljstvo koje vlada.

Tako da ću se zadržati samo na ovoj svojoj generaciji: kako nas zovu, kako nas opisuju, šta nam predviđaju. Naravno, služeći se tim spornim internetom, ali ću reći nešto i u naše ime, jer nas se tiče, iako nas još uvijek niko ništa ne pita.

Pa da krenem, evo šta kažu o ovoj generaciji:

• Stiže generacija Z. Oni su vanzemaljci u odnosu na svoje roditelje. Generacija Z, net -, internet – ili kraće iGeneracija, tiha generacija, bežična ili hiperpovezana generacija, ona rođena na prijelomu milenija, negdje između 1995. i 2012. prva je generacija 21. stoljeća, sada na pragu punoljetnosti ili već punoljetna. Viđate ih u tramvaju, na stanici, ulici ili u kafiću zadubljene u chatanje, igrice i surfanje oceanima društvenih mreža, usredotočene na zaslon pametnog telefona, s obveznim slušalicama u ušima, nezainteresirane da s vama i ostatkom okoline komuniciraju, bilo verbalno, bilo običnom razmjenom pogleda. U Americi ih zovu i screenagersi (djeca zaslona), digitalnim imigrantima kojima je internet drugi jezik. Ili kod nas ”Z” kao zahtjevna generacija.

• Za prethodne generacije, Z-ovci su pravi E.T.-ovci, izvanzemaljci, radikalno drugačiji od roditelja, djedova i baka. U odnosu na prethodne generacije, oni su djeca tehnologije, kojima je nepoznat svijet bez interneta. Oni žele sve brzo i traže prečice jer za postizanje ciljeva na konvencionalan način nemaju vremena. Ne zamaraju se nepotrebnim podacima, odbacuju tradicionalni način razmišljanja. Dok Milenijalci dijele svoj život na društvenim mrežama, generacija Z živi i diše kroz društvene mreže. Za njih vrijedi pravilo: što niste stavili na mrežu, nije se dogodilo. Sredovječnog susjeda bez priključka na internet nazivaju kromanjoncem. Stvarnost prežvakavaju u digitalnom obliku, znajući za svaki pokret prijatelja. Dok su im roditelji generacije X (rođeni od 1965. do 1980.) savladavali prva osobna računala, oni žongliraju mobilnim uređajima istodobno razgovarajući s roditeljima, tekstirajući s prijateljima, a između snapchataju.

• Z-ovci su prije naučili koristiti miš nego pravilno jesti vilicom i nožem

• Odrastaju brže i počinju učiti ranije, jer su od znanja udaljeni samo nekoliko klikova mišem. Ako žele, naravno. Svi stariji od njih koji se smatraju informatički pismenima, za njih su amateri.

• Još jedno važno obilježje Zoomersa je borba s kojom se svakodnevno susreću. Oni su veoma svjesni svijeta oko sebe te se bore za osobna prava, ali i mnoga druga kao npr. ekološka prava. Također, po prvi puta jasno traže razlog učenja pojedinih predmeta u školama jer smatraju da imaju svoj cilj te da mnogo toga mogu naučiti iz digitalnih izvora.

• Još jedno važno obilježje Zoomersa je borba s kojom se svakodnevno susreću. Oni su veoma svjesni svijeta oko sebe te se bore za osobna prava, ali i mnoga druga kao npr. ekološka prava. Također, po prvi puta jasno traže razlog učenja pojedinih predmeta u školama jer smatraju da imaju svoj cilj te da mnogo toga mogu naučiti iz digitalnih izvora.

• No, unatoč svim tim dobrim obilježjima, dolazimo i do mračne strane koja je također uzrokovana posljedicama digitalne ere. Zoomersi pokazuju do sada najviše tolerancije i empatije prema drugima (u usporedbi s ostalim generacijama), a s druge strane poznato je da se mnogi pripadnici bore s depresijom. Stalno prisustvo u online svijetu, gubljenje direktnog fizičkog kontakta s drugima, česta pojava influencera kojima je ‘sve savršeno’ u životu, upravo ovu generaciju baca u depresiju. Zbog gledanja lažnih života influencera (koji su odlično prikazani u filmu „Influenceri” Nicka Biltona), ali i stalno prisutnih društvenih očekivanja, Zoomersi su često depresivni te se osjećaju usamljeno i otuđeno.

• Kao što se opiru korištenju tradicionalnog načina učenja i tvrdoglavo idu naprijed, Zoomersi isto to traže i u glazbi. Mnogi ističu kako nije važan žanr same glazbe već da im se ona ‘jednostavno mora sviđati’. Trenutno su najpopularniji glazbenici oni koji su odlučili miješati više žanrova. To je još jedan primjer zoomerske borbe i njihove potrebe za pomicanjem granica. Tu se ističe glazbenik Lil Nasa X i njegov hit Old Town Road. Jednostavnim učitavanjem glazbe na platforme kao što je to SoundCloud, Zoomersima, a i novim generacijama, omogućava vrlo jednostavan način postavljanja novih hitova. 

I evo, tu bih stao sa citatim. Ima toga još, ali je u ovih nekoliko objava otprilike rečeno sve o nama. Mislim, oni su rekli to o nama. I da, vjerovatno su u pravu u činjenicama koje ističu u smislu vremenskog određenja naše generacije i digitalnog svijeta u kojem smo rođeni i živimo, ali da li moraju toliko važnosti pridavati samo tim mobitelima, društvenim mrežama i svim digitalnim platformama i mogućnostima koje mi samo koristimo a naslijedili smo ih od nekih koji su došli prije nas, od onih kojima to danas smeta. U konačnici, nismo mi stvorili ta čuda digitalna, neki drugi oni stariji, znači naši roditelji i njihovi roditelji su razmišljali u tom smjeru, njima je trebalo nešto bolje, brže, novo, napredno itd… A sada isti ti nas ne razumiju, čude nam se, savjetuju nas, kritikuju, misle da previše koristimo sve to i nemamo druge vrijednosti. I da, sve je tako. Mi se ne bunimo i vrlo rado sve digitalno usvajamo i prihvatamo, volimo to, ali volimo i druge ovozemaljske stvari.

Njegujemo vrijednosti i pridajemo važnost veoma bitnim stvarima, miru, ljubavi, toleranciji, ekologiji, zdravoj ishrani, sportu, rekreaciji. Mislimo da je svijet trebao izgledati bolje, ali smo svjesni kako ne izgleda nimalo dobro. Mi hoćemo da ga probamo popraviti, mi se zalažemo za očuvanje planete, naši projekti su projekti povezivanja ljudi, njegovanje različitosti i tolerancija … Mi upravo gledamo unaprijed i razmišljamo šta možemo iskoristiti i uraditi da nam bude bolje. To što mi nismo generacija koja je slobodno vrijeme provodila na korzu, igrankama, hippy klupi, i nekim kultnim kafićima iz ’80-’90-tih, ne znači da smo manje vrijedni.

Zašto uvijek vodimo unutar, porodice, škola, fakulteta i cijelog društva, polemike o pretjeranom korištenju interneta i tobože lošem uticaju na nas? Zašto se isti ti, naši roditelji, nastavnici, profesori, političari i kreatori društvenih normi ne osvrnu oko sebe i vide da su i oni stalno s mobitelima u ruci, da objavljuju na Facebooku temperature zraka i mora sa mjesta na kojima odlaze, šta su i s kim jeli, pili kafu, koje pite i kolače su bile na njihovim trpezama, ko je umro a ko se rodio, zar i sami na poslovima ne koriste samo računare za obavljanje većine poslova, a onda i kad su kući nastavljaju biti konektovani i dostupni i za posao i prijatelje 24/7.

Zašto se ne bave radu na sebi samima, da nam se približe, a ne kritikuju? Da nas čuju šta mi mislimo o svemu ovome? Kroz školovanje smo samo slušali edukacije o štetnosti pretjeranog korištenja interneta, lošem uticaju na nas, a nisam nikada čuo da je neko organizovao u školi neku od takvih debata ili edukacija za naše roditelje. Kako njima približiti nas, kako oni mogu da nas bolje razumiju i upoznaju, kroz taj naš digitalni svijet. Koliko su oni ti koji su nas u sve to gurnuli a sada hoće da doziraju upotrebu svih mreža koje koristimo. Zašto nisu osmislili način koji nas ograničava u i vremenskom i sadržajnom korištenju interneta, tad kada su ga i izmišljali?

Da li su ti stariji i pametniji razmišljali prilagoditi obrazovanje i učenje u skladu s našim vremenom? Mi tražimo učenje pojedinih novih predmeta u školama jer smatramo da imaju svoj cilj te da mnogo toga možemo naučiti iz digitalnih izvora, na način koji i odgovara ovom brzom tehnološkom razvoju i digitalizaciji.

Ne, ostavili su nam konvencionalne metode učenja, ono, nabubaj sve i reprodukuj, a to što za 5 minuta više ništa o tome ne znamo, nema veze, to što nam ti podaci neće nikad zatrebati, nema veze. E pa, nama ima veze. Nama je naše obrazovanje važno, ali želimo da bude kvalitetno a ne staromodno. Stvari koje smatramo suvišnim, odbijamo prihvatiti, baš kao što stariji odbijaju prihvatiti činjenicu da smo tu i da čvrsto stojimo iza našeg stila života. I jesmo li i za to vanzemaljci?

Zato što volimo društvene mreže i internet istraživanje, zato što smo generacija koja je tolerantnija prema drugima više nego ijedna druga generacija, manje konzumiramo alkohol ne eksperimentišemo s drogom, zato što mnogi mladi vode računa o svom tijelu i ishrani te svoje vrijeme radije provode u fitnes klubu nego u kafani, to nas se rijetko pohvali. Življenje u prošlosti i ne prihvatanje sadašnjosti nas neće vratiti u taj vaš idealni period, ali dopustite nam da koristimo sve blagodati interneta i tehnologije i da razvijamo ovo društvo u nekom novom, boljem, tolerantnijem i zdravijem smijeru.

„Najpovezanija je, najobrazovanija i najsofisticiranija generacija u historiji“, tvrdi australsk sociolog Mark McCrindle i kaže da oni „ne predstavljaju budućnost nego jesu budućnost.“

Izvori:

https://sr.wikipedia.org/wiki/Generacija_Z

https://www.ziher.hr/generacija-z/

https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/stize-generacija-z-oni-su-vanzemaljci-u-odnosu-na-svoje-roditelje-2015121