Žena u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti Bosne i Hercegovine
Pitanje učešća žena u zakonodavnim tijelima u Bosni i Hercegovini se ne razlikuje mnogo u odnosu na trendove koji vladaju u okruženju, ali i evropskim zemljama. U zemljama EU, osim nordijskih zemalja, evidentna je dominacija muškaraca i taj trend nepromjenjiv je u posljednjih 10 godina. Prema dostupnim podacima, žene u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti, na svim nivoima organizacije vlasti u BiH, učestvuju sa oko 20%.
Nakon Općih izbora 2014. godine, u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH bilo je 23.8%. U mandatu 2010 – 2014. u Parlamentu BiH zastupljenost žena bila je 19.3%, Predstavničkom domu PSBiH 21.4%, a u Domu naroda PSBiH samo 13.3%. Na Lokalnim izborima 2016. godine za gradonačelnike/ce i načelnike/ce kandidovalo se 6.22% žena i 93.78% muškaraca, a za vijeća/skupštine 41% kandidatkinja i 59% kandidata.
Da bi se izbjegla diskriminacija u političkim partijama, prilikom sastavljanja liste, neophodno je posegnuti za evidencijom članstva u toj općinskoj organizaciji ili kantonu. U Zakonu o ravnopravnosti spolova BiH, član 20, jasno stoji da se mora voditi računa o ravnopravnoj zastupljenosti manje zastupljenog spola. Nažalost, mnoge političke stranke se toga ne pridržavaju, već po principu automatizma kažu da su žene manje zastupljen spol, pa im pripadne drugo, peto ili osmo mjesto na listi, dok su za muškarce primarno rezervisana mjesta nositelja liste. Također, potrebno je razviti djelotvorne mehanizme za primjenu kvota kako bi se povećala politička zastupljenost žena. Jedan od načina jeste stavljanje žena na pozicije koje imaju izgleda za napredovanje i u konačnici pobjedu.
Političke stranke su se 2014. godine, kroz Izjavu o opredjeljenosti ravnopravnosti spolova, koju je pripremila Agencija za ravnopravnost spolova sa partnerima, obavezale na jednako promoviranje muških i ženskih kandidata.
Fondacija Akademija za žene je, u okvriu projekta Politička pismenost mladih u BiH, izvršila analizu statuta 14 političkih partija, kroz aspekte korištenja rodno osjetljivog jezika, tretiranje ravnopravnosti po svim osnovama, poštivanje propisane kvote o učešću manje zastupljenog spola u organima stranke itd. Od 14 analiziranih statuta političkih partija, samo jedna, odnosno Naša stranka, ima statut koji je usklađen sa ZoRS-om, dok čak 3 stranke propisuju kvotu od 30% učešća manje zastupljenog spola, a to su SNSD, HDZ i DF.
U BiH je za Lokalne izbore 2020. godine registrovano 87 političkih stranaka, od toga je 14 uzeto za analizu a od tog broja samo jedna politička stranka ima statut koji je usklađen sa ZoRS-om. Ako uzmemo u obzir da većina političkih lidera, koji se odluče na korak osnivanja nove političke stranke, u velikoj mjeri prepisuju statute od već postojećih političkih stranaka, onda vrlo lako možemo doći do zaključka da trenutni politički lideri nemaju u planu da se u skorijoj budućnosti uopšte bave pitanjem ravnopravnosti, a kamoli da istu sprovedu u djelo.
Stavovi i mišljenja izneseni u tekstu su autorski i ne predstavljaju nužno stavove i mišljenja i Akademija za žene. Autori i autorice tekstova odgovaraju za iznesen sadržaj.
📌 Ovaj tekst je nastao u okviru kampanje obilježavanja 20 godina UN Rezolucije 1325 ,,Žene, mir i sigurnost” u Bosni i Hercegovini, koju provodi Akademija za žene a finansijski podržava Austrijska ambasada u BiH.