Učešće žena u pravosudnom sistemu Bosne i Hercegovine
Ovaj tekst donosi presjek stanja koje je detaljnije i sveobuhvatnije urađeno na https://arsbih.gov.ba/stanje-ravnopravnosti-spolova-u-bosni-i-hercegovini/
Istraživanja koja su se u proteklom periodu bavila ovom problematikom, u svojim izvještajnim formama pokazuju da su realizovane različite zakonske i politčke mjere s ciljem povećanja učešća i uticaja žena u javnom i političkom životu. Efekti provedenih mjera naročito su vidljivi tamo gdje su koordinacija i napori bili veći. Iako je u odnosu na prethodni period provođenja GAP-a BiH unaprijeđena zastupljenost žena u političkom i javnom životu BiH, žene su, s izuzetkom pravosuđa, i dalje manje zastupljeni spol u javnom životu i donošenju odluka, a primjetan je i trend tradicionalnog poimanja rodnih uloga.
Učešće žena u pravosudnoj vlasti doseže čak 64% na nekim nivoima vlasti (članovi Visokog sudskog i tužilačkog vijeća i pretežno na lokalnom nivou), a manji procenat se odnosi na žene na rukovodećim pozicijama u pravosuđu (40% za sudove, te 16.6% za tužilaštvo).
Iz Izvještaja o stanju ravnopravnosti spolova u BiH, Agencija za ravnopravnost spolova BiH, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice.
Prema podacima Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH (VSTV BiH), 1376 osoba se nalazi na pozicijama sudija i tužilaca u BiH. Od tog broja, 825 je žena ili 59,96%. Na poziciji sudije se nalaze 1002 osobe, od čega je 636 žena ili 63,47%. S druge strane, u BiH ima 374 tužioca , a 189 ženskih osoba se nalazi na takvoj poziciji, ili procentualno gledajući, 50,53%. Statistika bilježi povećanje broja žena u strukturi rukovodilaca pravosudnih institucija BiH u odnosu na prethodni izvještajni period. U 80% kantonalnih sudova žene obavljaju dužnost predsjednika, a od devet rukovodećih mjesta u okružnim tužilaštvima žene čine 33% i to kao v.d. glavne tužiteljice i 2 glavne tužiteljice.
Istina je, nažalost, da, tradicionalni rodni stereotipi, kulturološke prakse, seksistički stavovi i običaji još uvijek prednjače u odnosu na iznesene statističke podatke, i još uvijek su duboko ukorijenjeni na ovom tlu. Žene su primarno viđene kao njegovateljice u porodici od kojih se očekuje da igraju sekundarnu ulogu u društvenom životu. Iako je BiH napravila značajan napredak kada je u pitanju zakonodavstvo za prevenciju diskriminacije žena, stvarna promjena tek treba da se desi, a to je promjena stavova i razumjevanja rodnih uloga u našem društvu na kojoj aktivno trebaju da rade muškarci i žene unutar vladinih institucija na svim nivoima vlasti. Istinska predanost podršci fundamentalnim i sistematičnim promjenama ciljanim na ostvarivanje ljudskih prava žena je još uvijek potrebna kako bi se ostvario napredak u postizanju ravnopravnosti spolova. Na kraju, vodeći se mišljenjem nordijskih istraživača, čije su zemlje predvodnice u zatvaranju rodnog jaza, ističem da svaka promjena dolazi opismenjavanjem, te da je društvo ravnopravnije što je više pismenije. Možda ćemo se jednog dana jasnije odlučiti da slijedimo nordijski primjer.
Stavovi i mišljenja izneseni u tekstu su autorski i ne predstavljaju nužno stavove i mišljenja i Akademija za žene. Autori i autorice tekstova odgovaraju za iznesen sadržaj.
📌 Ovaj tekst je nastao u okviru kampanje obilježavanja 20 godina UN Rezolucije 1325 ,,Žene, mir i sigurnost” u Bosni i Hercegovini, koju provodi Akademija za žene a finansijski podržava Austrijska ambasada u BiH.