Prof. dr Zlatiborka Popov-Momčinović

Akademija za žene

Biografija

Prof. dr Zlatiborka Popov-Momčinović je vanredna profesorica političkih nauka na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu. Studij sociologije završila je u okviru dvopredmetnog studija za filozofiju i sociologiju na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, magistrirala je na Filozofskom fakultetu u Istočnom Sarajevu,  a doktorirala na Fakultetu političkih nauka u Beogradu (disertacija Ženski pokret u postdejtonskoj Bosni i Hercegovini: dometi, inicijative i kontroverze). Tokom i nakon studiranja radila je u nevladinim organizacijama i ostala aktivna u civilnom društvu do danas. Objavila je više od osamdeset naučnih radova i analiza s fokusom na rod i položaj žena u društvu, aktivizam i feminizam, procese pomirenja i izgradnje poverenja, profesionalizaciju medija, i mesto i ulogu religije u javnoj sferi. Objavila je knjige Ženski pokret u Bosni i Hercegovini: Artikulacija jedne kontrakulture i Žene i procesi pomirenja u Bosni i Hercegovini: Izazov rodnim ulogama, ust(nov)ljenim narativima i performativnim praksama s osvrtom na religijui kopriredila tri zbornika radova. Učestvovala je u nekoliko regionalnih i lokalnih istraživanja koja se tiču ženskog aktivizma i umrežavanja, položaja LGBT populacije, profesionalnog medijskog izveštavanja s fokusom na položaj navinarki i zastupljenost govora mržnje, procesa izgradnje pomirenja i poverenja u BIH.  Govori engleski i nemački, a služi se i francuskim jezikom. Članica je Odbora za političke nauke pri Akademiji nauka i umjetnosti BIH.

O predavanjima

Fokus predavanja i diskusije biće usmeren na razvoj ženskog pokreta i artikulaciju/e feminizma u Bosni i Hercegovini. Imajući u vidu i dalju patrijarhalnost bh društva i preovladavajuće, iskrivljene percepcije da feminizam i aktivizam dolaze na naše prostore kroz forme donatorskih politika tokom i posebno nakon rata, veoma je važno ukazati na kontiniutet borbe žena za poboljšanje vlastitog položaja i samodefiniciju u različitim periodima i na različite oblike otpora koje su pružale preovladavajućim patrijarhalnim narativima i praksama.

O projektu

Očekujem važnost razumevanja ženskog aktivizma u različitim periodima i u današnjim okvirima imajući u vidu da je fokus javnosti često na institucionalizovanim mehanizmima rodne ravnopravnosti i na zastupljenost žena u formalnim političkim institucijama (vladama, parlamenentima) i organizacijama (političkim partijama). Kroz aktivizam u civilnom društvu aktivisktinje s jedne strane utiču i „nadziru“ ove formalne političke procese, a s druge strane stvaraju autonomne prostore za vlastitu samodefiniciju i artikulaciju, i konstekstualizuju kroz svoj angažman feminističku teoriju.

za stranicu2