Biografija

Alen Kristić, r. 1977. u Sarajevu, teolog je pisac, publicist, prevoditelj, aktivist u području dijaloga religija, izgradnje mira i pomirenja, pionir kontekstualne promocije projekta svjetskog etosa u bh. društvu. Bio je jedan od pokretača i urednika bh. i hrvatskog izdanja Međunarodnog teološkog časopisa Concilium. Uz brojne stručne članke, objavio je knjige: Religija i moć (2009), Graditeljice mira: Društveno-politički angažman dobitnica Nobelove nagrade za mir (2012), Tiranija religijskog – Ogledi o religijskom bezboštvu (2014),  Prognani u zaborav – Fragmenti o pozitivnom potencijalu religioznog (2015), Gravitacije (2017), Agonije: Teopoetika tjelesno-političkog (2018) i Religiološki ogledi (2022). Pored toga što je urednik više priručnika o svjetskom etosu i vanjski suradnik nekoliko nevladinih organizacija, jedan je od utemeljitelja i projekt menadžer Centra za mirovno obrazovanje – CMO sa sjedištem u Sarajevu.

Politička kultura: pojam – važnost – vrste

Polazeći od politološkog konsenzusa da je postojanje demokratske političke kulture presudan faktor trajnog održavanja i obnavljanja demokracije, ovo predavanje propituje pojam, važnost, a potom i različite vrste političke kulture. Važan motiv propitivanja tog neopravdano podcijenjenog tematskog sklopa predstavlja činjenica da su svi politički procesi u regionalnim tranzicijskim društvima višestruko obilježeni i uvjetovani upravo oprekom ne tako davno ustrojenih i zbog toga još uvijek nejakih demokratskih političkih struktura i stoljećima baštinjene i još uvijek postojeće nedemokratske, a u mnogim segmentima čak i antidemokratske političke kulture.

Najvažniji oblici socijalizacije političke kulture s osvrtom na dominantnu paradigmu političke kulture u Bosni i Hercegovini

Podsjećajući na činjenicu da je svaka politička kultura „artificijelna“, a ne „naturalna“ odnosno „bogomdana“ i „nepromjenjiva“ društvena pojava, u ovom se predavanju propituje uloga i domet ključnih društvenopolitičkih aktera, kao što su, primjerice, obitelj, obrazovne ustanove, religijske zajednice, mediji ili umjetnost, u složenom procesu socijalizacije političke kulture na primjeru oblikovanja i održavanja dominantne političke kulture u našoj državi, ali i državama regije, kroz povijest, pa sve do danas.

Političke ideologije s osvrtom na političke spektar u Bosni i Hercegovini

Nakon propitivanja funkcija, vrsta, porijekla i sadržaja političkih ideologija općenito, ovo predavanje analizira bh. političku pozornicu kroz prizmu većeg, manjeg ili apsolutnog raskoraka na relaciji njihovog deklarativnog i stvarnog pripadanja pojedinim političkim ideologijama, a slijedom toga i kroz prizmu pitanja igraju li političke ideologije uopće bilo kakvu stvarnu ulogu u političkom životu bh. društva.

Uspon desnog populizma: uzroci – obilježja – strategije – prevencija

Uspon desnog i/ili desničarskog populizma, kao politike straha, zasigurno predstavlja jednu od najvećih prijetnji očuvanju liberalne demokracije o čijoj se krizi već odavno diskutira. Kroz analizu uzroka uspona, obilježja, diskursa i strategija desničarskog populizma, prije svega u srednjoj i jugoistočnoj Europi, ovo predavanje otvara uvid u moguće strategije njegove prevencije i time prevladavanja krize u koju je zapala liberalna demokracija. Predavanje upotpunjuje potraga za elementima populističkog diskursa i strategija na regionalnoj i bh. političkoj pozornici.

Discipliniranje ženskih tijela: Politički savez desničarskog populizma i religija u srednjoj i jugoistočnoj Europi usmjeren razgradnji liberalne demokracije

Cilj ovog predavanja je razviti i/ili osnažiti svijest da globalno rastući trend ograničavanja ženskih prava na globalnoj razini, koji prati trend uskraćivanja ili ograničavanja prava seksualnih manjinama, ne predstavlja drugorazredni društvenopolitički trend nego društvenopolitički trend koji predstavlja prvi i nerijetko odlučujući korak u razgradnji liberalni demokracije. U tom kontekstu je presudno shvatiti uzroke, prirodu, strategije i ciljeve više ili manje otvorenog (političkog) saveza desničarskog populizma i dominantnih religijskih paradigmi u okrilju katoličanstva, pravoslavlja i islama u srednjoj i jugoistočnoj Europi koje smjeraju discipliniranju ženskih tijela i tijela seksualnih manjina što je preduvjet da mu se blagovremeno i učinkovito odupremo, uz ostalo, i revitalizacijom religijskog socijalnog kapitala oprečnog zavodljivom zovu desničarskog populizma. U predavanju se posebna pozornost posvećuje nastanku, poljima agitacije i prikrivenim političkim ciljevima antirodnog pokreta.