Mladi saglasni o izbornom procesu u BiH: "Potrebno nam je elektronsko glasanje!"

Akademija za žene

Akademija za žene (Academy for WOMEN) je nevladina organizacija u Bosni i Hercegovini koja nudi mladima neformalno obrazovanje o političkoj pismenosti. Akademija ima za cilj da mladima koji su politički angažovani, ali i onima koji to nisu, pruži dovoljno znanja o politici koje je neophodna za društveno-politički aktivizam. Akademiju političke pismenosti mladih u BiH trenutno pohađa treća i četvrta generacija učesnika i učesnica iz cijele Bosne i Hercegovine, koji su podijelili svoje mišljenje i stavove o izborima i izbornom procesu u našoj zemlji.

Hena Fajić, privatna arhiva

Hena Fajić iz Sarajeva je studentica na Pedagoškom fakultetu UNSA i potpredsjednica foruma mladih Naše Stranke u Sarajevu. Prije nego što je prvi put glasala, kaže da je politika uopšte nije zanimala, ali ubrzo je promijenila stav, te se odlučila priključiti stranci.

“Bilo šta vezano za izbore i Izborni zakon nisam učila kroz školu, odnosno formalno obrazovanje, kako kroz osnovnu i srednju, tako i fakultet. To su teme koje se često zaobilaze. Mi imamo obavezan predmet u osnovnim i srednjim školama ‘Građansko obrazovanje’, međutim, tu uopće ne učimo o izbornom procesu”, pojašnjava ova dvadesetdvogodišnja studentica.

Prije nego što je počela pohađati ‘Akademiju političke pismenosti mladih u BiH’, Hena kaže da su postojale mnoge stvari s kojima nije bila upoznata, a posebno ističe sastavljanje kandidatskih lista.  

“Nisam znala kako se sastavljaju kandidatske liste kako bi bila zastupljena oba spola. Maja Gasal Vražalica, organizatorica i predavačica na akademiji, nam je to jako dobro objasnila. Onda smo mi sami praktično sastavljali liste i to je bilo baš interesantno. Do tada nisam uopšte bila upoznata da se mora zadovoljiti kvota i žena i muškaraca, tako da mi je ovo bilo dosta interesantno”, pojašnjava ona.

Hena smatra da mladi često izbjegavaju temu izbora, ne samo zbog kompleksnosti, već i zbog toga što su često razočarani u izborni proces u našoj zemlji. Ističe da joj je ova tema, posebno modul na kojem su obrađivali izbor i izborni zakon, postala mnogo zanimljivija o kojoj je nastavila istraživati.

Smatra da nam je što prije potrebno elektronsko glasanje, kako bi imali poštenije izbore.

“Moj stav je da bi nam elektronsko glasanje i prebrojavanje glasova olakšalo. Ja sam bila posmatračica na posljednjim izborima i kada sam vidjela koliko je to puno posla, koliko se to površno radi, mislim da nam elektronsko glasanje ili barem prebrojavanje, trebao biti prioritet. Poboljšati trenutni sistem, jer ovako zaista ne funkcioniše”, pojašnjava Hena.

Ona smatra da pored tehničkih stvari, postoje i druge nelogičnosti u izbornom zakonu, koje bi željela  da se u budućnosti promijene. 

“Znam da se sa ovim neće složiti veliki broj građana i građanki, ali tri predsjednika na jednu malu Bosnu i Hercegovinu je previše, a pogotovo način na koji se oni biraju. Ako već moramo imati tri predsjednika, bilo bi dobro da ih biraju zastupnici i zastupnice u parlamentu BiH, a ne da to ponovno rade građani i građanke koji su već izabrali svoje zastupnike”, pojašnjava ona.

Kaže da je Akademija ispunila njena očekivanja, te ističe da je sve na izuzetnom nivou. Pored toga, smatra da je povezivanje sa drugim učesnicima i učesnicama, ako i predavačima i predavačicama izuzetno važno.

“Jedva čekam naredni modul, sve mi je ovo super iskustvo”, zaključuje Hena

Anđelko Pezić, privatna arhiva

“Uvesti dvokružni sisem glasanja”

Anđelko Pezić iz Čelinca je inženjer poljoprivrede i član Socijalističke partije. Kaže da nije imao priliku kroz formalno obrazovanje učiti o izborima i Izbornom zakonu BiH, te smatra da bi svaki obrazovni sistem se morao baviti ovom temom. On je također jedan od učesnika ‘Akademije političke pismenosti za mlade’, a na kojoj je usvojio mnogo novih znanja.  O temi izbora i izbornog procesa, mladi vrlo malo znaju, a Anđelko smatra da je razlog tome što se često smatra da je biti političar nečasno zanimanje.

“Mladi vrlo često izbjegavaju temu izbora, kako zbog njene kompleksnosti, tako i zbog pogrešnog stava da je politika nečasno zanimanje, zbog pojedinih političara koji su skloni nečasnim radnjama. Mislim da je to glavni razlog zašto bježe od ove teme i izbora generalno. Mene ova Akademija uči kritičkom razmišljanju i propitivanju, a to je neka osnova od koje bismo svi trebali krenuti”, kaže Anđelko.

On smatra da postoje mnoge loše stvari u našem Izbornom zakonu, koji je donesen prije više od 20 godina kako bi se krenulo u demokratske procese. Kaže da izborni zakon treba što prije izmjene i reforme, ali da političarima to nije u interesu.

“Ja mislim da bi bilo važno uvesti dvokružni izborni sistem kod izbora predsjednika entiteta i članova predsjedništva, jer mislim da bi tako bila bolje prikazana stvarna volja naroda. A što se tiče tehničkih stvari, skeniranje glasova i elektronske identifikacije glasača bi sigurno popravilo stanja, jer bi tako bila svedena mogućnost za malverzacije”, kaže Anđelko.

Zaključuje da su ovakve akademije izuzetno važne za mlade političare, a neformalno obrazovanje poput ovoga može pružiti novu perspektivu u profesionalnom razvoju. Pored toga, upoznavanje novih mladih ljudi, razmjena iskustava, vrlina i vještina, može mlade ljude ubrzati u njihovom napredovanju.

“Pružiti veću podršku novinarima i novinarkama da otkrivaju korupciju”

Jedna od učesnica ‘Akademije političke pismenosti za mlade’ je i Romana Balatunović, koja studira na Pravnom fakultetu u Banjoj Luci i trenutno je članica Književno-pravnog kluba. Napisala je jednu knjigu poezije, a kao omladinska aktivistica nastoji da svoje stečeno znanja prenese na mlade.

Kroz svoje formalno obrazovanje je imala priliku učiti o temi izbora i izbornog procesa, ali u sklopu jednog izbornog predmeta.

“Na mom fakultetu o izborima u Bosni i Hercegovini se može naučiti samo kroz izborni predmet. Smatram da je vrlo pogrešno da mogu birati da li želim slušam ovaj predmet. Gradivo o izborima i izbornom procesu trebalo bi biti uvršteno u svaki obrazovni sistem. Imamo i previše ljudi koji ne žele učestvovati u izbornom procesu i glasati, a politika se bavi svima nama i ona je u svakoj pori našeg života”, pojašnjava Romana.

Kaže da je kroz ovu akademiju shvatila da možemo utjecati na promjene u društvu, te da naš glas itekako vrijedi. Ističe da je važno krenuti malim koracima, kako bismo postigli ozbiljne i značajne promjene. Romana smatra da mladi ne mogu znati dovoljno o izborima, jer nemaju priliku izučavati ovu temu.

Romana Balatunović, privatna arhiva

“Znamo da kada napunimo 18 godina imamo pravo glasati na izborima, ali ako neko nema neformalno obrazovanje, često se dešava da sluša svoje roditelja za koga glasati. Mladi i ne znaju koliko je ta tema važna i koliko nosi pozitivnih aspekata ako bi se njome bavili ozbiljnije. Istakla bih da mi je jako važno ono što sam naučila o izborima na ovoj akademiji, jer mnoge stvari nisam ranije propitivala”, kaže Romana.  

Pojašnjava da treba obratiti više pažnje na predizborna obećanja, ali i pratiti više medije tokom izborne godine.

Meni je jako ostao upečatljiv slučaj da su novinari otkrili kupovinu glasova u Brčkom i pokazali šta se dešava. E takve stvari nam trebaju! U tom slučaju bi novinarima i novinarkama trebala biti pružena veća podrška kako bi ukazivali na sve te koruptivne radnje”, smatra ona. Za kraj razgovora Romana kaže da joj je akademija proširila vidike, te kako ističe, usvojeno znanje će joj doprinijeti karijeri. Akademiju smatra dosta kvalitetnom, a upoznavanje drugih učesnika i učesnica smatra izuzetno važnim na svom profesionalnom putu. 

“Umjesto da promjene idu u smjeru građanske države, mi imamo sve više nacionalističkih podjela”

Adis Imamović je iz Kiseljaka i po zanimanju je pravnik. Fokus njegovog djelovanja prethodnih godina su ekologija i ljudska prava. Pojašnjava da je tokom studija imao priliku učiti o izborima u Bosni i Hercegovini kroz predmet Ustavno pravo.

„Neke stvari koje sam tokom Akademije imao priliku slušati sam već poznavao, ali tu je bilo i novih informacija koje sam usvojio. Najzanimljivije mi je bilo čuti od predavača šta se tačno događa u praksi tokom izbora“, kaže on.

Adis smatra da je naš izborni proces komplikovan i da bi mlade o ovoj temi trebalo što više edukovati kroz neformalno obrazovanje i programe kao što je ‘Akademija političke pismenosti’ koju pohađa.Za kraj razgovora Adis kaže da je ova Akademija za njega posebno značajna, zbog ozbiljnog i profesionalnog pristupa, a motivacija da se prijavi mu je povezivanje sa drugim mladim ljudima kako bi čuo njihove stavove i tako otvorio neke nove perspektive.

 

Adis Imamović, privatna arhiva

“Akademija za žene” uz podršku Vlade Savezne Republike Njemačke organizuje edukacijski program “Akademija političke pismenosti mladih u BiH” za treću i četvrtu generaciju iz čitave Bosne i Hercegovine. Predavači i predavačice su iskusni eksperti i ekspertice koji posjeduju teorijsko znanje i vještine za edukaciju i podučavanje. Svojim metodološkim pristupom će poticati polaznike i polaznice da uče i otkriju vlastite potencijale, upoznaju se s instrumentima, mehanizmima i resursima kako bi postali svjesnije i odgovornije osobe u društveno-političkom životu naše zemlje – Bosne i Hercegovine.

Mirnes Bakija, privatna arhiva

Autor teksta: Mirnes Bakija

Mirnes Bakija je freelance novinar i aktivista za ljudska prava. Magistrirao je na odsjeku za Komunikologiju na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. Kroz svoj novinarski angažman najčešće izvještava o kršenju ljudskih prava, marginalnim skupinama i ženskim pravima. Sarađivao je sa mnogim medijima i organizacijama civilnog društva u Bosni i Hercegovini i regionu, kao što su Radio Slobodna Evropa, eTrafika, BIRN, Balkan Insight, Centar za postkonfliktna istraživanja, Balkan Diskurs, Mediacentar, Tacno.net, The Share Foundation, Zamisli.ba i drugi. Trenutno je jedan do učesnika na ‘Akademiji političke pismenosti za mlade u BiH’. Dobitnik je tri novinarske nagrade, od čega su dvije o govoru mržnje prema marginalnim skupinama.

za stranicu2