Biografija

Amila Ždralović je docentica na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Zvanje profesorice filozofije i sociologije stekla je na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, dok je na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu stekla zvanje magistrice, odnosno doktorice socioloških nauka. U periodu od 2000. do 2006. godine radila je kao novinarka, profesorica u srednjoj školi te kao trenerica na programima nevladinih organizacija. Koautorica je knjige Građani/ke u kolektivističkoj ideologiji: Sociološko-pravna analiza položaja “Ostalih” u Bosni i Hercegovini. Rezultate svojih naučnih istraživanja prezentirala je naučnoj i stručnoj javnosti u više od četrdeset radova publikovanim u časopisima/zbornicima, ali i u radovima predstavljenim na naučnim i stručnim konferencijama i seminarima.

O predavanjima

Historija ženskih političkih udruživanja u BiH – Na predavanju će biti dat pregled istorijski pregled ženskih političkih udruživanja u Bosni I Hercegovini. Predavanje pri tome polazi od pretpostavke jednog šireg tumačenje koncepta politike I političkog udruživanja. Kao značajni trenutci u historiji markirat će se djelovanje AFŽa (sa fokusom na divergentnosti mišljenja u pogledu feminističkog karaktera organizacije), organizovanje konferencije “Drug-ca Žena. Žensko pitanje – novi pristup?” (sa fokusom na razlikama i sličnostima između ‘zapadnog’ i jugoslovenskog feminizma) i ženski mirovni pokret na našim prostorima nakon ’90ih (sa naglaskom na kritičko preispitivanja potencijala ženskog udruživanja). Kroz predavanje se želi generalno potaknuti rasprava o potencijalima ženskog (političkog) udruživanja, artikulisanju dominantno ženske (a ne feminističke) politiku i pitanju mogućnosti de(kon)stukcije patrijarhata koji kodira i medijsku kulturu.

Problem plitičke subjektivizacije: reprezentacija žena i feminiz(a)ma – Predavanje će krenuti od teorije Carol Gilligan i razlike između etike brige i etike pravde. Iako je Gilligan bila psihologinja njen rad je imao značajan uticaj na kasnije feminističke torije, a posebno na one iz oblasti prava čime je otvoren prostor za preispitivanja pravnih sistema utemeljenih na etici pravednosti i mogućnosti etike brige da preoblikuje različite grane prava. No, iako nedvojbeno značajno mjesto feminističke teorije (i feminističkog/ženskog aktivizma), u dalje interpretacije etike brige iznjedrile su i određene kontradiktornosti i dalje feminističke nesuglasice. Predavanje će u tom kontekstu biti primarno usmjereno na pitanja političke subjektivizacije. Radi uvida u opšte stanje problema u prvom dijelu predavanja biće skicirani različiti feministički pristupi (shodno razumijevanju subjektiviteta “o kojem” i “u čije ime” se govori), dok će u se u drugom dijelu razmatranje političke subjektivizacije smjestiti u diskurs “feminističkih sporenja” koji se odvijaju na liniji kritička teorija – poststrukturalizam i pitanju kako pomiriti ove dvije paradigme.

O projektu

O feminizmu se može široko razgovarati samo u okviru alternativnih vrsta obrazovanja, poput ovog.