Tri vikenda tokom maja i juna, 30 – 31. 05, te 06 – 07.06. i 20 – 21.06. 2020, polaznici i polaznice prve generacije Akademije političke pismenosti mladih u BiH pratili su predavanja u okviru petog modula „EU sistem“.

Modul su otvorila predavanja profesorice dr. Nedžme Džananović Miraščija, sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu . Kako je profesorica objasnila: „Cilj ovog modula nije bio da euroskeptike preobrati u bespogovorne eurooptimiste, već da razjasni osnovne pojmove, razloge i načine funkcioniranja EU i njenih politika, kako bi naše razumijevanje bilo potpuno, a očekivanja od EU realna.“ Tokom predavanja su se otvorile brojne dileme i razgovaralo se o tome postoji li alternativa članstvu BiH u EU i zašto to nije samo pitanje političke odluke, te je postalo jasno da članstvo u EU zahtijeva ozbiljan i dugoročan angažman svih slojeva našeg društva. Od profesorice su polaznice/i slušali o genezi razvoja EU zajednice, o ideološkim grupacijama i odborima unutar Europskog parlamenta, o imenovanjima i kredibilitetu kandidata/kinja za Europsku komisiju, o Sudu pravde EU, ali i zašto, npr, neki političari euroskeptici bolje prolaze na izborima za Europski parlament nego u svojim državama. Narednog vikenda doc. dr Jasmin Hasić (Sarajevo School of Science and Technology; Fondacija Humanity in Action BiH) je polaznice prvo upoznao sa osnovama pravnog sistema EU, pojmovima vezanim za demokratiju, kao i političkim osnovama proširenja i odnosa BiH i EU. Polaznici/e Akademije su imaju priliku da uče od stručnjaka koji je radio u Evropskom parlamentu, Ambasadi Bosne i Hercegovine u Briselu, te Centru za sigurnosne studije u Sarajevu, i koji je pred njih postavio pitanje o tome šta se sve može uraditi dok se čeka pridruživanje EU, kroz građanske inicijative, mini-udruživanja i ostale načine djelovanja. Kroz ovakav rad polaznici/e su mogli da dobiju konkretne ideje i nadograde svoje kapacitete za efektivno djelovanje u javnoj sferi. Kroz kritičko razumijevanje principa funkcionisanja, bilo je riječi o novoj metodologiji grupisanja pregovaračkih poglavlja i 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja EK o zahtjevu BiH za članstvo. Posljednjeg vikenda polaznici/e su učili od Adnana Ćerimagića (Inicijativa za europsku stabilnost, ESI), koji od 2013. godine prati situaciju u zemljama zapadnog Balkana i njihove odnose s Europskom unijom. Adnan je Europske studije završio na belgijskom Europskom koledžu u Brugesu, a radio je u Sekretarijatu Europskog parlamenta i predstavništvu BiH u Bruxellesu te Ministarstvu vanjskih poslova BiH u Sarajevu. Detaljno su predstavljeni procesi pregovora i uslovi koji su doveli do sporazuma između Skoplja i Atine. Posebno se govorilo o negativnim trendovima u EU koji su doveli do napada na demokratiju, vladavinu prava i ljudska prava. U fokusu posljednjeg dana rada je bila simulacija sastanka Vijeća EU na kojem se odlučivalo o kandidatskom statusu BiH. Kroz ovaj vid rada, polaznice/i su se detaljnije upoznali sa načinom donošenja odluka u EU, kao i ugledom koji BiH ima u Uniji. Rad u grupama su moderirali Adnan Ćerimagić i profesorica Nedžma Džananović Miraščija, simulacijom rasprave u Vijeću EU o dodjeljivanju kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini. Ministri i ministrice vanjskih poslova zemalja koje su prijatelji kandidatskog statusa, Komesar za proširenje EU, ministri i ministrice vanjskih poslova zemalja koje su protiv kandidatskog statusa, i Visoka predstavnica Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, argumentovano i detaljno su diskutovali o dodjeljivanju kandidatskog statusa BiH.

U virtualnom svijetu, 21. juna 2020. godine, Vijeće EU je donijelo Zaključak o Bosni i Hercegovini, u kojem su napisali:
„Vijeće pozdravlja izvještaj Evropske komisije od 21. juna 2020. godine kao i napredak zabilježen u izvještaju, a koji su vlasti u Bosni i Hercegovini ostvarile od objavljivanja Mišljenja Europske komisije u maju 2019. godine. Vijeće cijeni da bi Bosna i Hercegovina mogla ispuniti uslove za stjecanje kandidatskog statusa za članstvo u Europskoj uniji, kada i ako provede presudu u slučaju Sejdić i Finci, ostvari napredak u provedbi reforme pravosuđa, borbi protiv korupcije i terorizma, usvoji Akcioni plan u borbi protiv obiteljskog nasilja, te nastavi raditi na svih četrnaest prioriteta koje je Europska komisija identificirala u svom Mišljenju. Vijeće će se o ovom pitanju ponovno izjasniti najranije za šest mjeseci, a Europska komisija će do tada izvještavati Vijeće o situaciji u Bosni i Hercegovini.“

Ovom poučnom simulacijom je završen peti modul koji je polaznicama i polaznicima otvorio vrata snalaženja u komplikovanom političkom sistemu Europske Unije.